Europska komisija podigla gornju granicu za de minimis potpore u poljoprivredi s 25.000 na 50.000 eura

---

Komisija izmijenila pravila o malim iznosima državnih potpora za poljoprivredni sektor

Europska komisija je u priopćenju za javnost izvijestila da je 10. prosinca 2024. godine donijela izmjenu Uredbe o de minimis potporama u poljoprivrednom sektoru („Uredba o de minimis potporama za poljoprivredu”). Uredbom se mali iznosi potpore u poljoprivrednom sektoru izuzimaju iz kontrole državnih potpora jer se smatra da ne utječu na tržišno natjecanje i trgovinu na jedinstvenom tržištu. Revidirana uredba stupit će na snagu tri dana nakon objave u Službenom listu i primjenjivat će se do 31. prosinca 2032.

Izmjena

U skladu s postojećom Uredbom o de minimis potporama za poljoprivredu države članice mogu bez prethodne obavijesti Komisiji radi odobrenja dodijeliti potporu poljoprivrednom sektoru u iznosu do 20 000 EUR po korisniku (25 000 EUR ako država članica ima središnji registar de minimis potpora) u razdoblju od tri fiskalne godine. Kako bi se izbjeglo moguće narušavanje tržišnog natjecanja, svaka država članica EU-a osim tih gornjih granica po korisniku ima i najveći dopušteni nacionalni iznos za takvu potporu (tzv. „nacionalna gornja granica”).

Izmjena donesena 10. prosinca uključuje sljedeće:

• povećanje maksimalne gornje granice za de minimis potpore po poduzeću tijekom tri godine, s 25 000 EUR na 50 000 EUR, kako bi se uzelo u obzir nekoliko čimbenika, među ostalim stečeno iskustvo, tržišna kretanja i iznimna inflacija s kojom se taj sektor suočava posljednjih godina, kao i očekivana inflacija do datuma isteka Uredbe.
• Prilagodba „nacionalnih gornjih granica”, koje se izračunavaju na temelju vrijednosti poljoprivredne proizvodnje država članica. Nacionalne gornje granice povećavaju se s 1,5 % na 2 % nacionalne poljoprivredne proizvodnje, a referentno razdoblje produljuje se s 2012. – 2017. na 2012. – 2023. To omogućuje da se za izračun koristi vrijednost poljoprivredne proizvodnje koja je, osobito posljednjih godina, bila veća, pa se nacionalne gornje granice za sve države članice povećavaju.
• Brisanje „sektorske gornje granice”, koja je državama članicama onemogućivala da istom proizvodnom sektoru dodijele de minimis potpore koje premašuju 50 % nacionalne gornje granice.
• Uvođenje obveznog središnjeg registra de minimis potpora na nacionalnoj ili europskoj razini. Time će se povećati transparentnost i smanjiti administrativno opterećenje za poljoprivrednike, ponajprije mikropoduzeća, koji trenutačno upotrebljavaju sustav samoprijave. Uz to više neće morati sami nadzirati usklađenost (trenutačno su takvi središnji registri dobrovoljni za države članice).
• Produljenje valjanosti revidirane Uredbe o de minimis potporama za poljoprivredu do 31. prosinca 2032.

Zahvaljujući danas odobrenoj izmjeni države članice mogu u većoj mjeri podupirati poljoprivrednike na jednostavan, brz, izravan i učinkovit način jer o takvoj de minimis potpori nije potrebno obavijestiti Komisiju niti je ona mora odobriti.

Kontekst

Člankom 108. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) propisano je da države članice obavješćuju Europsku komisiju o svim državnim potporama i da ih primjenjuju tek nakon odobrenja Komisije. Ovlašćujuća uredba EU-a o državnim potporama omogućuje Komisiji da određene kategorije državnih potpora proglasi spojivima s jedinstvenim tržištem i izuzetima od obveze izvješćivanja predviđene Ugovorom.

Uredba o de minimis potporama za poljoprivredu posljednji je put revidirana 2019. i trebala je isteći 31. prosinca 2027. Komisija je u svibnju 2024. pokrenula reviziju Uredbe o de minimis potporama za poljoprivredu s obzirom na inflacijski pritisak posljednjih godina i trenutačnu situaciju, među ostalim visoke cijene robe koje utječu na poljoprivredni sektor. Revizija je uključivala javno savjetovanje pokrenuto u lipnju 2024. te sastanke s državama članicama u srpnju i listopadu 2024. Tijekom savjetovanja i sastanaka brojni su dionici pozvali na povećanje pojedinačne gornje granice i nacionalne gornje granice kako bi se uzela u obzir inflacija i tržišna kretanja. Mnogi su zatražili fleksibilnost u reagiranju na brzorastuće krize na tržištu i krize uzrokovane sve većim brojem prirodnih katastrofa zbog klimatskih promjena.