OBJAVLJEN JE PRAVILNIK O PROVEDBI INTERVENCIJE 73.10 – DJELOMIČNO PRIHVAĆENE PRIMJEDBE SAVEZA

---

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva djelomično je prihvatilo primjedbe Saveza na prijedlog Pravilnika o provedbi intervencija za potporu ulaganjima u primarnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike. Pravilnik, koji je dijelom uključio i primjedbe Saveza, objavljen je u Narodnim novinama 51/2026.

Podsjećamo na primjedbe koje je Savez iznio u postupku e-savjetovanja na prijedlog predmetnog Pravilnika:

KRITERIJI ODABIRA ZA SEKTOR PROIZVODNJE MLIJEKA (za mikro, male, srednje i velike korisnike)

Kod kriterija za odabir – SEKTOR PROIZVODNJE MLIJEKA, ako se natječaj za proizvodnju mlijeka odnosi odista na sve proizvođače mlijeka, onda je potpuno nejasno po kojim kriterijima se za sektor mliječnog govedarstva dodjeljuje 15 a za sektor mliječnog ovčarstva i kozarstva dodjeljuje 10 bodova. Analizirajući daljnje mogućnosti ostvarivanja bodova po ostalim kriterijima, može se zaključiti da je već kod tog prvog kriterija (sektor ulaganja – sektor proizvodnje mlijeka), s razlikom od 5 bodova sektor mliječnog ovčarstva i kozarstva ELIMINIRAN iz ovog natječaja. Sektor proizvodnje ovčjeg i kozjeg mlijeka godinama bilježi negativne trendove te mu se ovakvim pristupom nažalost ne pruža prilika za oporavak. Dodajmo k tome da proizvodnja ovčjeg i kozjeg mlijeka iznosi manje od 1% sveukupne proizvodnje mlijeka u RH, a broj proizvođača ovčjeg i kozjeg mlijeka je višestruko manji od proizvođača kravljeg mlijeka, što dodatno naglašava nelogičnost ovakvog bodovanja u kojem je taj sektor, uz iznesene činjenice, već kod prvog kriterija „u zaostatku“ za 5 bodova i na taj način ELIMINIRAN iz sudjelovanja u natječaju koji će se objaviti temeljem ovog pravilnika.

Prijedlog Saveza – predlaže se kod kriterija PROIZVODNJA MLIJEKA – SEKTOR ULAGANJA staviti jednak broj bodova, odnosno 15 bodova i za sektor mliječnog govedarstva i za sektor mliječnog ovčarstva i kozarstva ili jednostavno ukinuti ovaj kriterij čime bi se izbjeglo stvaranje bilo kakve razlike između proizvođača mlijeka (razlika je već u samoj veličini između ovih sektora i više nego evidentna, pa produbljivanje te razlike ovakvim načinom bodovanja držimo apsolutno nepotrebnim).

KRITERIJI ODABIRA ZA SEKTOR PROIZVODNJE MESA (za mikro, male, srednje i velike korisnike)

Istovjetna primjedba vrijedi i za kriterije kod SEKTORA ZA PROIZVODNJU MESA. Smatramo da je već kod prvog kriterija napravljena prevelika razlika među sektorima – minus 4 boda za ovčare i kozare u odnosu na svinjogojce i minus 2 boda u odnosu na držatelje krava u sustavu krava-tele. Potpuno su nejasni kriteriji koji su doveli do ovakvih razlika među sektorima. Spominjalo se na nedavno održanom online sastanku na ovu temu da su ovi sektori koji su na vrhu „najviše u problemu“. Ako je presudno to koliko je sektor „u problemu“, onda ovčarstvo i kozarstvo, s padom osnovnog stada za više od 100.000 grla u posljednjih desetak godina ne bi smjelo imati ni jedan bod manje u odnosu na ostale sektore.

Prijedlog Saveza – predlaže se kod kriterija PROIZVODNJA MESA – SEKTOR ULAGANJA za one proizvodnje u kojima se osnovno stado (ovca, koza, krava, krmača) uzgaja u Republici Hrvatskoj, odnosno za proizvodnje koje su temelj proizvodnje mesa u RH, staviti jednak broj bodova (svinjogojstvo – uzgoj krmača, ovčarstvo i kozarstvo – uzgoj osnovnog stada, odnosno uzgoj ovaca i koza i držanje krava u sustavu krava – tele).

KRITERIJ „DULJINA POSLOVANJA KORISNIKA U SEKTORU OVČARSTVA I KOZARSTVA“ (za mikro, male, srednje i velike korisnike; za MLIJEKO i MESO)

Savez neprihvatljivim drži izričaj „Duljina poslovanja računa se za onaj broj godina za koje korisnik u kontinuitetu (bez prekida) podnosi Jedinstveni zahtjev za potporu za sektor ovčarstva i kozarstva koji je predmet ulaganja. Ako je bilo prekida u podnošenju Jedinstvenog zahtjeva, računanje duljine poslovanja počet će od datuma novog podnošenja istog u kontinuitetu (bez prekida).“ Nije jasno na koju se potporu misli, ali vjerojatno je predlagatelj mislio na PVP za ovce i koze. Savez smatra da to nije dobro mjerilo odnosno kriterij za duljinu poslovanja u ovčarstvu i kozarstvu, budući smo svjesni da je ova potpora iznimno loše korištena od 2023. godine – kada je broj korisnika i iskorištenost omotnice za PVP ovaca i koza pala za dvije trećine u odnosu na pokazatelje u godinama koje su prethodile 2023. godini. I Uprava za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju je prihvatila prijedloge o izmjenama kriterija za PVP ovaca i koza, svjesni da je administrativno prezahtjevna, financijski nemotivirajuća itd, i to je bio razlog da je u konačnici Uprava za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju prijedlog izmjena za PVP ovaca i koza i uvrstila u 3. izmjene NSP ZPP RH. Dakle, nije održivo da korištenje te potpore, za koju smo svi skupa najprije zaključili da je uzgajivači slabo koriste, a onda i uvidjevši to mijenjali i kriterije za njeno ostvarivanje, bude mjerilo u kriterijima za potporu u okviru ovih sektorskih natječaja. Budući da je posljednjih godina broj korisnika ove mjere pao na jednu trećinu u odnosu na godine prije 2023., Savez smatra da je ovaj kriterij na način kako je definiran eliminirajući kriterij za veliki broj onih koji se odustali od PVP za ovce i koze iz ranije opisanih razloga.

Prijedlog Saveza: Savez predlaže novi izričaj – Duljina poslovanja računa se za onaj broj godina za koje korisnik u kontinuitetu u Jedinstvenom registru držanih životinja ima evidentirana aktivna grla ovaca/koza.

Prenosimo i odgovor Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva na primjedbe Saveza, a kojeg su iznjeli u sustavu e-savjetovanja:

Prihvaća se prijedlog uklanjanja bodovne razlike u vrednovanju proizvodnje mlijeka. Investicije u povećanje proizvodnje kravljeg mlijeka te ovčjeg i kozjeg mlijeka jednako će se bodovati jer sve doprinose osnovnom cilju intervencija, a to je jačanje proizvodnih kapaciteta i održivosti sektora mlijeka u cjelini. Iako se radi o različitim proizvodnim sustavima, povećanje proizvodnje u svakom od njih predstavlja usporediv i mjerljiv razvojni učinak ulaganja. Jednako bodovanje osigurava tehnološku neutralnost i ravnopravan tretman korisnika, bez favoriziranja pojedinih sektora, uz uvažavanje njihove specifičnosti kroz druge uvjete prihvatljivosti i provedbe ulaganja.

Ne prihvaća se prijedlog promjene kod kriterija proizvodnja mesa- sektor ulaganja. Naime, nejednako bodovanje investicija u povećanje proizvodnje mesa opravdano je različitim razvojnim potrebama, strukturom proizvodnje i utjecajem pojedinih sektora na ukupnu održivost i samodostatnost. Uzgoj krmača, kao temelj reprodukcije u svinjogojstvu, nosi najveći multiplikativni učinak na povećanje proizvodnje mesa, dok sustav krava tele i uzgoj ovaca i koza imaju različite proizvodne cikluse, intenzitet proizvodnje i doprinos tržištu. Diferencirano bodovanje omogućuje ciljano usmjeravanje potpore u segmente s većim razvojnim učinkom i potrebom za jačanjem kapaciteta, uz istodobno očuvanje ravnoteže između sektora. Takav pristup u skladu je s ciljem intervencije usmjerene na povećanje konkurentnosti i otpornosti poljoprivredne proizvodnje.

Prihvaća se prijedlog izmjene pojašnjenja kriterija duljine poslovanja, na način kako predlažete da se duljina poslovanja  računa se za onaj broj godina za koje korisnik u kontinuitetu (bez prekida) ima u Jedinstvenom registru držanih životinja evidentiranu godišnju dojavu brojnog stanja ovaca/koza na gospodarstvu.

O predmetnom pravilniku oglasili su se i iz Ministarstva poljoprivrede, čiju obavijest sa službene stranice Ministarstva prenosimo u cijelosti:

U Narodnim novinama 51/2026 od ponedjeljka, 18.05.2026. godine objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi intervencija za potporu ulaganjima u primarnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. (SP ZPP), čime su stvoreni ključni preduvjeti za daljnju provedbu mjera ruralnog razvoja, s posebnim naglaskom na uvođenje i provedbu najavljivanih sektorskih natječaja u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Izmjene Pravilnika donesene su slijedom 3. izmjena SP ZPP, a obuhvaćaju prilagodbe u više intervencija, a jedna od ključnih izmjena je izmjena Priloga 2 – Kriteriji odabira za intervenciju 73.10.

Naglasak na sektorske natječaje i ciljanije usmjeravanje sredstava

Jedna od najvažnijih novosti odnosi se na izmijenjene kriterije odabira u okviru intervencije 73.10., koji su sada usmjereni prema provedbi sektorskih natječaja.

Na ovaj način omogućuje se:

• ravnomjernija raspodjela sredstava po sektorima primarne poljoprivredne proizvodnje
• bolje usklađivanje potpore s prioritetima pojedinih proizvodnih grana
• učinkovitije korištenje ograničenih financijskih sredstava

Uvedeni kriteriji jasno diferenciraju sektore, uključujući:

• u biljnoj proizvodnji: voćarstvo, vinogradarstvo i povrćarstvo; ratarstvo; sjemenarstvo i rasadničarstvo
• u stočarstvu: proizvodnja mesa; proizvodnja mlijeka; peradarstvo – kokoši nesilice i tov brojlera i/ili purana

Cilj ovakvog pristupa je dodatno motivirati korisnike na ulaganja koja povećavaju proizvodne kapacitete i moderniziraju poslovanja, uz istovremeno jačanje otpornosti i konkurentnosti sektora.

Ključne izmjene u intervenciji 73.10. – Potpora za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju:

• Diferencirana visina i intenzitet potpore ovisno o ekonomskoj veličini gospodarstva
• Uvedena ograničenja za ulaganja u mehanizaciju
• Jasnije definirana poljoprivredna mehanizacija
• Ukinuto ograničenje ukupnog iznosa potpore po korisniku
• Omogućena realokacija sredstava unutar sektora tijekom natječaja

Donesene izmjene usmjerene su na:

• povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava
• poticanje održive proizvodnje i korištenja obnovljivih izvora energije
• smanjenje troškova proizvodnje i emisija CO₂
• jačanje otpornosti na klimatske promjene
• ciljano ulaganje kroz sektorske natječaje

Objava Pravilnika predstavlja važan korak prema učinkovitijoj i pravednijoj raspodjeli sredstava te će omogućiti brže raspisivanje natječaja prilagođenih specifičnim potrebama pojedinih sektora poljoprivrede.

Pravilnik o izmjenama možete naći na poveznici.