U Novalji održana 22. Izložba paške ovce i Paškog sira

21. lipnja 2024.

U petak, 21. lipnja 2024 .godine, održana je 22. Izložba paške ovce i Paškoga sira koju su pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i Grada Novalje organizirali Udruga ovčara i proizvođača paškog sira Grada Novalje „Zaglava“, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Hrvatski savez uzgajivača ovaca i koza i Udruga proizvođača paškog sira otoka Paga.

Doc. dr. sc. Zdravko Barać, ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane u Ministarstvu poljoprivrede, i izaslanik podpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra poljoprivrede Josipa Dabre naglasio je kako je promocija kvalitete autohtonih proizvoda bitna te je istaknuo zadovoljstvo činjenicom da su na otoku Pagu tri proizvoda zaštićena europskom oznakom izvornosti, Paška janjetina-ZOI, Paški sir-ZOI i Paška sol-ZOI. Naglasio je i da Ministarstvo poljoprivrede podupire održavanje manifestacija ovakvog tipa iz više razloga. Prvi od njih je što se na njima promoviraju rezultati nacionalnih uzgojnih programa u stočarstvu, čiju provedbu Ministarstvo financijski podupire putem potpora uzgojnim udruženjima. Razlog zašto Ministarstvo podupire ovakav tip manifestacija je i što su one mjesto predstavljanja naših tradicijskih, autohtonih proizvoda, a paško ovčarstvo u tom segmentu hrvatskog stočarstva i hrvatske gastro ponude zauzima posebno mjesto.

Svojim stručnim angažmanom ovogodišnju manifestaciju su podržali savjetnica ravnateljice HAPIH-a dr. sc. Marija Špehar, rukovoditeljica područnog ureda Zadarske županije iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Dolores Barać, dipl. ing., prof. dr. sc. Boro Mioč, prof. dr. sc. Ante Kasap s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, predsjednica Udruge proizvođača paškog sira otoka Paga Martina Pernar- Škunca, predsjednik Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza Tomislav Vidas i mnogi drugi.

Prilikom svečanog otvaranja manifestacije, domaćin izložbe, predsjednik Udruge ovčara i proizvođača paškog sira Grada Novalje “Zaglava” Marko Škunca naglasio je važnost zajedničke suradnje svih spomenutih udruga i ključnu podršku institucija kako bi se ista kvalitetno održala i zadržala dosadašnju prepoznatljivost. Gradonačelnik Grada Novalje Ivan Dabo istaknuo je važnost ove manifestacije, kako za grad tako i za cjelokupno paško ovčarstvo.

Uz izlagače ovaca koji sa svojim stadima sudjeluju u provedbi uzgojnog programa (matična stada) degustaciju sireva omogućili su brojni otočki sirari: Paška Sirana d.d. Pag, MIH sirana Kolan, OPG Vidas, Novalja, OPG Zubović, Kolan, Sirana Gligora d.o.o. Kolan, OPG Oštarić Kolan, OPG Čemeljić, Kolan.

Stručno povjerenstvo za ocjenu izložbenih grla odlučilo je da nagrada za najbolju kolekciju ovaca na izložbi pripada Josipu Fabijaniću, nagrada za najboljeg ovna Renciju Fabijaniću, a šampionskim grlom ovogodišnje izložbe proglašen je ovan uzgajivača Dubravka Pernjaka iz Kolana.

Panel na temu značaja zaštite proizvoda

Hrvatska danas ima 50 poljoprivredna i prehrambena proizvoda čiji naziv je registriran kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla na razini cijele Europske unije što je svrstava na visoko 7. mjestu na razini EU. Prepoznatljivost proizvoda povezana je i s prepoznatljivošću područja na kojem se proizvodi, što doprinosi jačanju turizma, ali i održivom razvoju ruralnih područja.

U sklopu 22. Izložbe paške ovce i paškog sira održana je i panel rasprava na temu: „Oznake kvalitete kao brend Hrvatske – kako ih učiniti još prepoznatljivijia?“ na kojem su kroz razgovor između predstavnika Ministarstva poljoprivrede, turističke zajednice, ugostitelja te predstavnika proizvođača u sustavu zemljopisnih oznaka istaknute prednosti, izazovi te otvorene mogućnosti koje pruža ovaj dobrovoljni sustav kvalitete.

Na okruglom stolu moglo se čuti da je prepoznatljivost proizvoda povezana s prepoznatljivošću područja na kojem se proizvodi, što pridonosi jačanju turizma, ali i održivom razvoju ruralnih područja. Zdravko Barać, ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane u Ministarstvu poljoprivrede na okruglom je stolu istaknuo da potražnja za hrvatskim zaštićenim proizvodima svakim danom sve više raste, a ključnu ulogu u prepoznavanju vrijednosti takvih proizvoda ima promidžba te izravan kontakt proizvođača sa potrošačem, budući da je upravo međusobno povezivanje i udruživanje ključan faktor za izražavanje zajedničkih interesa i korištenje zajedničkog potencijala.

Okrugli stol na temu vune i njenog značaja

U sklopu 22. izložbe Paške ovce i paškog sira, udruga Volim Vlašići organizirala je panel o vuni. Panel: „Vuna – otpad ili korisna sirovina” organiziran je s ciljem kako bi potaknuli raspravu o vuni kao ekološkom problemu – odbacivanju vune u okoliš nakon striže ovaca, o neorganiziranom prikupljanju vune na otoku Pagu, ali i o primjerima dobre prakse prikupljanja i prerađivanja vune u RH.

Gosti na panelu bili su: Vlatka Tomašić, dr. med. vet., Voditeljica Službe za veterinarsko javno zdravstvo iz Ministarstva poljoprivrede, Dragica Jerkov, direktorica tvrtke Fema d.o.o. iz Otočca, Karla Škorjanc, mag. održive poljoprivrede sa otoka Krka, Boro Mioč, prof. dr. znanosti sa Agronomskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu i Dinko Vidušin, veterinar i vlasnik OPG-a iz Novalje.

S obzirom da je sezona šišanja ovaca kako na Pagu tako i na području cijele Hrvatske otvorena su pitanja što se s vunom nakon striže radi odnosno zašto vuna u Hrvatskoj nema gospodarsku važnost te zašto se tretira kao otpad (ekološki problem), a ne kao korisna sirovina. Raspravljalo se i o zakonskoj regulativi unutar EU kao i o Uredbi o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog porijekla i od njih dobivenih sirovina koji nisu namijenjeni prehrani ljudi te koji sve kriteriji trebaju biti ispunjeni kako bi se vuna prikupljala i skladištila te slala na obradu.

Prema poražavajućim rezultatima istraživanja koje je radio Agronomski fakultet prije nekoliko godina vrlo mali postotak ovčara vunu nakon šišanja koristi za daljnju preradu te ju uglavnom odbacuju i uništavaju paljenjem što dodatno negativno utječe na okoliš.

U sklopu panela predstavljeni su i primjeri dobre prakse prikupljanja i obrade vune na otoku Krku u vunu za pletenje, filcanje i malčiranje kao i o preradi ovčje vune u ekološko gnojivo i repelent za puževe u Otočcu. Osim korištenja vune u poljoprivredi ugodno smo se iznenadili i o njenoj širokoj namjeni od tekstilne, kozmetičke do građevinske industrije.

Zaključak rasprave je da je vuna korisna sirovina i da za nju svakako postoji interes samo je potrebno stvoriti preduvjete kako bi se ona u budućnosti na otoku Pagu počela sustavno prikupljati. Potrebno je ostvariti suradnju i sufinanciranje jedinica lokalne uprave i samouprave, komunalnih poduzeća, udruga ovčara, ali i vlasnika OPG-ova. Nadalje, u tom lancu neophodno je osigurati infrastrukturu te otvoriti sabirni centar gdje će se sva vuna s otoka Paga prikupljati i dalje slati na preradu.izatora. Prijavnicu je potrebno popuniti i dostaviti do 31. listopada 2023.