Panel na Savjetovanju – stručna rasprava o perspektivama ovčarstva i kozarstva u RH

---

U Opatiji je, 28.10.2024., u sklopu programa „26. savjetovanja uzgajivača ovaca i koza u Republici Hrvatskoj“, održana vrlo zanimljiva panel rasprava o perspektivama razvoja ovčarske i kozarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj.

Panelisti su bili doc. dr. sc. Zdravko Barać i Silvio Šimon (Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva), Tomislav Vidas (Hrvatski savez uzgajivača ovaca i koza), prof. dr. sc. Boro Mioč i prof. dr. sc. Zoran Grgić (Agronomski fakultet Zagreb) te dr. sc. Dragan Solić (Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu) koji su odgovarali na pitanja nazočnih uzgajivačica i uzgajivača te moderatorice panela Tatjane Sinković, dipl. ing. agr.

Panel raspravi prethodilo je uvodno izlaganje „Mogućnosti i ograničenja razvoja ovčarstva i kozarstva u Hrvatskoj – agroekonomski pogled“ u kojem je navedeno stanje, izazovi i strategije za poboljšanje ovčarstva i kozarstva u EU, te mogućnosti i budući izgledi ovčarstva i kozarstva u Hrvatskoj. Zaključak ovog izlaganja je da osim promocije funkcionalnih svojstava ovčjih i kozjih proizvoda i izravne potpore uzgajivačima, potrebna su sustavna ulaganja u istraživanja, savjetodavni rad i organizaciju tržišta za ozbiljnije unaprjeđenje i sinergijsko djelovanje EU strategije na razvoj našeg ovčarstva i kozarstva.

Doc. dr. sc. Zdravko Barać koji je sudjelovao u ulozi panelista, istaknuo je kako je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva izradilo Program razvoja sektora mljekarstva do 2030. godine iz kojeg je proizašla Mjera 1. Potpore za obnovu narušenog proizvodnog potencijala u sektoru mliječnog govedarstva, ovčarstva i kozarstva kroz koju se omogućava potpora proizvođačima mlijeka za pokriće 75% troškova nastalih prilikom povećanja standardnog prinosa potencijala za proizvodnju mlijeka na gospodarstvu. Provedbom se očekuje povećanje proizvodnje mlijeka na gospodarstvu, i to u sektoru proizvodnje kravljeg mlijeka za 20% te u sektoru proizvodnje ovčjeg i kozjeg mlijeka za 30%. U sektoru ovčarstva i kozarstva za ovu mjeru je tijekom 2024. godine ukupno isplaćeno oko 360.000,00 eura.

Po postavljenom komentaru iz publike o nemogućnosti zadovoljavanja uvjeta za navedenu Mjeru, rečeno je kako je u izradi novi program za obnovu narušenog proizvodnog potencijala u sektoru mliječnog govedarstva, ovčarstva i kozarstva za razdoblje od 2025. do 2027. godine u čiju izradu će se svojim prijedlozima uključiti i Hrvatski savez uzgajivača ovaca i koza, Hrvatska poljoprivredna komora, te će program biti objavljen na e-savjetovanju. Svi prihvatljivi prijedlozi bit će uključeni u odredbe Programa, a sve u svrhu izrade programa na koji će se moći prijaviti većina uzgajivača mliječnih i/ili kombiniranih pasmina ovaca i koza.

U pripremi je i Program razvoja sektora mesnog ovčarstva i kozarstva u republici hrvatskoj do 2030. godine iz kojeg proizlazi Program potpore za obnovu narušenog proizvodnog potencijala u sektoru mesnog govedarstva, svinjogojstva, te mesnog ovčarstva i kozarstva za razdoblje od 2025. do 2027. godine. Cilj Programa je pružanje financijske pomoći primarnim proizvođačima u sektoru proizvodnje goveda, svinja, ovaca i koza u svrhu ukupne uspješnosti i održivosti poljoprivrednog gospodarstva te obnova narušenog proizvodnog potencijala.

Silvio Šimon načelnik Sektora za provedbu mjera i intervencija ruralnog razvoja iz Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju u MPŠR istaknuo je sve mogućnosti koje stoje na raspolaganju u Nacionalnom strateškom planu zajedničke poljoprivredne politike te rezultate do sada objavljenih natječaja. Također je istaknuo kako će se zbog interesa uzgajivača raspisivati sektorski natječaji kako bi se omogućilo što većem broju proizvođača iz stočarskog sektora ostvarenje potpora kroz provođenje mjera. Uskoro se očekuju treće izmjene strateškog plana te se ispred sektora očekuju prijedlozi promjena nacionalnog strateškog plana.

Tomislav Vidas, predsjednik Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza istaknuo je kako se uzgajivači koji se bave izravnom prodajom ovčjih i kozjih proizvoda na vlastitom OPG-u ne susreću sa problemima na tržištu ukoliko se pridržavaju svih propisa koji prate određenu proizvodnju, te da kao predstavnik Saveza aktivno sudjeluje u svim radnim skupinama u kojima se donose odluke koje su od značaja za razvoj sektora.

Kada se govori o brojnom stanju ovaca i koza, dr. sc. Dragan Solić načelnik Sektora za uzgoj, testiranje i genetsko vrednovanje Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, dotakao se provedbe uzgojno selekcijskog rada te je naveo kako je u manjem omjeru pao broj uzgojno valjanih životinja u odnosu na pad ukupnog broja ovaca i koza u Republici Hrvatskoj te uzgajivači matičnih stada ovaca i koza aktivno sudjeluju u provedbi mjera propisanih uzgojnim Programima.

Prof. dr. sc. Boro Mioč, s Agronomskog fakulteta iz Zagreba, istaknuo je kako je u cilju unaprjeđenja sektora potrebno motivirati mlade ljude te kako treba uzgoj ovaca i koza prenositi iz generacije u generaciju jer će se mali broj mladih koji nisu upoznati sa specifičnostima i prednostima proizvodnje u ovom sektoru odlučiti započeti baviti ovčarstvom i kozarstvom „od nule“.

Prof. dr. sc. Zoran Grgić ističe kako problem starenja poljoprivrednog stanovništva, nedostatak atraktivnosti poljoprivrede i stočarstva za mlade ljude, nedostatak nasljednika na farmi, kako u Republici Hrvatskoj tako i u zemljama Europske unije utječu na opstojnost ovog sektora te je nužno sustavno ulaganje u istraživanja, savjetodavni rad i organizaciju tržišta za ozbiljnije unaprjeđenje i sinergijsko djelovanje EU strategije na razvoj našeg ovčarstva i kozarstva.

Mladen Brajan, dipl. ing. agr. iz Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Primorsko goranske županije se iz publike javio za raspravu te istaknuo probleme s kojima se susreću oni kao županija. Smatra da je problem svake proizvodnje dohodovnost koja je ovisna o problematici i plasmanu, administraciji. Ističe probleme sa APPRRR, poljoprivrednim zemljištem koje je prebačeno općinama i gradovima na upravljanje, probleme sa Hrvatskim šumama, divljači, te je kao primjer kratkog lanca opskrbe predstavio uspješan projekt Gastronomija gdje nije problem cijena proizvoda nego količina.

Iz publike je postavljeno još nekoliko nekoliko pitanja, a koji se odnose na probleme sa radom Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, ne definiranje roka za obvezno označavanje ovaca i koza, a najveća rasprava se povela oko stope PDV-a na mliječne proizvode. Hrvatska u odnosu na mnoge zemlje članice Europske unije ima visoku stopu PDV-a na sir. Primjerice, u Italiji je ta stopa 4%, Francuskoj 5,5%, u Njemačkoj 7%, dok je kod nas PDV na sir 25%. Zbog navedenog proizvođači sira predlažu smanjenje stope PDV-a na 0-5%. Smatraju da se neće smanjiti cijena proizvoda ali bi razlika smanjenja PDV-a ostala proizvođaču što je i cilj.

Iako je prijedlog za smanjenje PDV-a poslan na mišljenje te je dobivena odbijenica, zaključak ovog panela je da se ne odustaje te da se ponovo prilikom sljedeće porezne reforme uputi prijedlog sa obrazloženjem za smanjenje stope PDV-a na mliječne proizvode.